Koja je povezanost morskog konjića, letećih šišmiša, vatrometa i letećih gusaka? Hm, možda je još nismo vidjeli na Zemlji, ali u dubokom svemiru sve je moguće. Tako je našom fotografijom snimljeno društvo koje se zabavlja u Mliječnoj stazi, na dvoru kraljevskog zviježđa Cefeja i granici njegovog kraljevstva sa zviježđem Labuda.
U centru zbivanja nalazi se tamna maglica Barnard 150 ili LDN 1082 (uz Barnard 149 i 148) koja se najčešće zbog svog izgleda naziva Maglica morskog konjića (još više sliči ako se fotografija okrene okomito), a nas više podsjeća na skakača koji se upravo odražava na svoj skok unazad kako bi pokušao zabaviti kralja na dvoru. Tamna ili apsorpcijska maglica je hladni međuzvjezdani oblak plina i prašine toliko gust da ne propušta ni svjetlost bogatih zvijezdi koje se nalaze iza njega, kao ni pozadinsko zračenje pa ga vidimo kao crni oblak. Također, ovo je molekularni oblak što znači da njegova gustoća i veličina omogućava stvaranje molekula, najčešće molekularnog vodika (H2) pa ovakve oblake nazivamo i gustim oblacima. Sastoji se od tri jako zgusnuta dijela plina i prašine što je povezano s područjem stvaranja zvijezdi. Plinove tamnih maglica čine vodik, helij, amonijak, formaldehid, ugljikov monoksid i više od 150 različitih vrsta molekula. Čestice prašine obložene su smrznutim ugljikovim monoksidom i kisikom te upijaju vidljivu svjetlost pa se unutrašnjost maglice može promatrati samo u području infracrvenog i mikrovalnog zračenja. Nalazi se na udaljenosti od 1200 svjetlosnih godina od nas. Ova maglica je jedan stupanj širine pa ju možemo zamisliti široku kao dva Mjeseca.
Ispod stopala našeg Skakača nalazi se galaksija Vatromet (NGC 6946) koja je dobila takav naziv jer je zabilježen najveći broj supernovih zvijezdi, čak 10 u posljednjih 100-njak godina! Za usporedbu, naša Mliječna staza prosječno u 100 godina ima jednu do dvije supernove iako ima dvostruko više zvijezdi od galaksije Vatromet. S obzirom da ima iznimno visoku stopu stvaranja zvijezdi, klasificirana je kao aktivna galaksija zvjezdanog praska ili Seyfert 2 galaksija. Također, klasificirana je i kao prečkasta spiralna galaksija (SABc) s jedva vidljivom prečkom u sredini, vjerojatno odgovornom za ubacivanje plina u centar galaksije. Galaksija se nalazi na 22 milijuna svjetlosnih godina u superklasteru Djevice u blizini galaktičke ravnine Mliječne staze zbog čega nam je dosta zaklonjena međuzvjezdanom tvari. Prividne je magnitude 9,6m. Unutar ove galaksije uočeni su razni neobični nebeski objekti, ali o njima drugom prilikom.
Malo dalje od vatrometa nalazi se otvoreni skup NGC 6939 (Cr 423, Mel 231), nekima poznat još kao Skup letećih gusaka ili Skup grma duhova, ili čak Skup svilene lepeze, gledajući izgled skupa. Ovo je bogati skup blistavo crvenih i plavih zvijezda, više crvenkastog sjaja zbog starih zvijezdi čija se dob procjenjuje na 2,2 milijarde godine, od kojih su neke promjenjive zvijezde. Pripada vrsti Trumpler I1m, što znači da se zvijezde ovog skupa jasno razlikuju od okolnih zvijezdi, skupljene su u središtu i podjednakih magnituda. Prividna magnitude skupa je 7,8m, a pojedinih zvijezdi od 11-16m. Uočljiv je i dvogledom, iako se primjerice u 7*50 samo nazire. Udaljen je oko 6000 svjetlosnih godina od nas i kreće se brzinom od 19 km/h prema nama.
Na skroz suprotnom kraju, iznad glave našeg Skakača, nalazi se područje emisijske maglice Sh2-129, također poznate pod imenom Maglica letećeg šišmiša (ili letećih šišmiša) koja zrači u području emisije H II odnosno području ioniziranog vodika. Posebno je bogata molekularnim oblacima i to sustavom tamnih maglica koje zaklanjaju veći dio Mliječne staze gledajući u smjeru Cefeja. Prividne magnitude 10m.
Da smo nekim slučajem mogli snimati ovu maglicu duže i s filterom za kisik, unutar nje bi uočili drugu maglicu i to Maglicu divovske lignje. Dakle, leteći šišmiši nose divovsku lignju!? Kao što smo rekli, sve je moguće! Prema zadnjim istraživanjima, Maglica divovske lignje stvarno leži na Maglici letećih šišmiša na udaljenosti od 2.600 svjetlosnih godina i to kako se smatra, zahvaljujući trostrukom sustavu vrućih, masivnih zvijezdi HR8119 viđenih u blizini sredine maglice.
Dakle, što je zajedničko morskom konjiću ili skakaču, letećim šišmišima s divovskom lignjom, jatu letećih gusaka (odnosno lepezi ili grmu duhova)? Zabavljaju li kralja Cefeja na njegovom dvoru?! Ne, u stvarnosti su jako udaljeni jedni od drugih. Ono što ih povezuje je naš pogled na njih! Tu su da ih mi vidimo i shvatimo da je sve povezano čak i kada nam se čini da nije. U trenucima razmišljanja što bi bilo da smo odabrali drugi put ili što bi se dogodilo da smo radije učinili nešto drugo, ili još gore, da nismo ništa učinili, dolazimo do zaključka da smo na ovoj točki na kojoj jesmo zbog niza radnji drugih kao i naših odgovora na njih. Bitno je biti svjestan svojih koraka jer svi utječemo jedni na druge. Odaberite svoju ulogu i stranu u ovom svijetu, samo hoće li to biti Light or Dark side (of the Force)?
Teleskop: William Optiics Redcat 51
Montaža: SkyWatcher NEQ6 pro
Kamera: QHY8c
Ekspozicije: 26×15 min
Ukupno vrijeme integracije: 6.5 sati
Leave a Reply