Znate kako se objavljuju fotografije supernove? Prvo, moraš biti malo smotan da krivo prikopčaš kablove kod fotografiranja i onda skužiš da si snimio samo crno bijelu snimku. Još je važno ući u životnu fazu kad se zaboravlja… Ja sam u tu fazu ušao negdje sa 20godina, tako da sam valjda već majstor u tome.
Prošli mladi mjesec prošao je bez fotkanja neba. Ponio sam teleskop u Dalmaciju na rezidbu maslina, no od bure se nije moglo fotkati. Što onda nego pogledati u zabačene škafetine na kompjuteru da vidim ima li što da tamo stoji neobrađeno. Nađe se toga kod mene. I pronađem negdje u nekom zabačenom direktoriju galaksiju Vatromet… Ma sjetio sam se da sam je fotografirao… samo ni zašto ni gdje. Ajde piše u datotekama kad su snimane pa bar znam da su iz 2017. Imao sam prije jednu fotografiju iz 2013, ali vjerojatno nisam bio zadovoljan s njom, pa sam htio ponoviti. E baš sa te stare fotografije mogu iskoristiti boju i dodati je ovoj crno bijeloj.
Usput idem pogledati ima li što novo o ovoj galaksiji i vidim na Wikipediji da je u njoj bila eksplozija supernove – 2017 godine! Uh… a da nije…?!? I jeee!!! Na fotografiji se, lijepo ušuškana u krakove spirala kočoperi zvijezda koja prije nije bila vidljiva. Supernova je eksplodirala 14.05.2017, a ja sam se na Petrovu goru (pogledao history kretanja na Googlu 🙂 ) uputio 13 dana poslije. Tad već mjesec nije smetao da se napravi savršena fotografija supernove. No… pogrešno spojeni kablovi i ode supernova u škafet, a moja pamet baj baj.
I eto vam supernove lijepo odstajale. Fino se napacala i sad će bit najslađa.
NGC 6946 – galaksija Vatromet je jedna od relativno bližih spiralnih galaksija. William Herschel otkrio ju je 1798 godine. Od nas je udaljena oko 25 milijuna svjetlosnih godina (SG). Promjera je 50.000 SG i na nebu zatvara kut 14x 13 lučnih minuta. Iz Mliječnog puta gledamo je pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na njenu galaktičku ravan, što nam omogućuje izuzetan pogled na njenu spiralnu strukturu. Iz centra kreću četiri osnovna kraka koji se dalje dodatno račvaju. Usporedimo li je s drugim bliskim spiralnim galaksijama, uočljivo je da je nešto manje plava, a bogatija u crvenom dijelu spektra. Razlog tome nije njeno brzo udaljavanje, već činjenica da naša doglednica do nje prolazi kroz guste krakove našeg Mliječnog puta. Taj je prostor bogat plinom i prašinom koji ograničavaju propusnost u plavom dijelu spektra, te oko 4X smanjuju sjaj Vatromet galaksije.
Još je Hubble 1936. godine smatrao da je ta galaksija sastavni dio naše Lokalne grupe. Tome promišljanju je pomogla i činjenica da se tadašnjim najjačim teleskopima moglo razlučiti njene najsjajnije zvijezde. No današnja istraživanja pokazala su da je ta galaksija znatno udaljenija te da nema gravitacijske povezanosti sa Lokalnom grupom. Ta galaksija, zajedno sa dvije prateće patuljaste galaksije predstavlja izolirani otok na kojeg već dugo ostale galaksije nisu imale utjecaj.
I reklo bi se da će u tako izoliranom otoku vladati mirni, harmonični procesi. Poznato je naime da sudari galaksija, pa i vanjski gravitacijski utjecaji dovode do izraženih procesa stvaranja novih zvijezda. No, umjesto mira, NGC 6946 nam je prikazao zagonetni vatromet. I to kakav! Zvijezde se rađaju i umiru izuzetno visokim tempom.
Od 1917. godine protreslo ju je 10 eksplozija supernova (SN 1917A, SN 1939C, SN 1948B, SN 1968D, SN 1969P, SN 1980K, SN 2002hh, SN 2004et, SN 2008S, SN 2017EAW) – najveći broj do sada zabilježen u jednoj galaksiji! Za usporedbu, prosječan broj supernova u galaksiji je 1 u 100 godina, slično broju pojavnosti i u našoj galaksiji. Druga na popisu najvatrometnijih galaksija je M83 sa 8 supernova.
Supernova iz 2017 godine imala je vidljivu magnitudu od 12.8, Zvijezda koja je eksplodirala bila je crveni div i imala je oko 15 masa sunca. Crveni divovi su posljednja faza u životu zvijezda. Kada sagori svo svoje nuklearno gorivo zvijezda kolapsira i eksplodira odbacujući vanjske slojeve, dok se istovremeno unutarnji slojevi urušavaju u neutronsku zvijezdu, ili u ovom slučaju vjerojatnije, crnu rupu.
Jedna od posljedica stvaranja velikog broja mladih i vrućih zvijezda i velikog broja supernova je odvajanje haloa neutralnog vodika od galaktičke ravni. Spektrografskim mjerenjima utvrđeno je da zbog značajne zvjezdorodne aktivnosti u Vatromet galaksiji oblaci vodika bivaju otpuhani zvjezdanim vjetrom od galaktičke ravni prema nama, Ovaj efekt zabilježen je na još nekoliko galaksija koje imaju visoku razinu stvaranja novih zvijezda.
U odnosu na ostatak galaksije jasno je vidljiva plavičasta mrljica u jednom od krakova, desno od središta galaksije. Do nedavno se mislilo da je riječ o najvećoj igdje zabilježenoj koncentraciji otvorenih mladih skupova od kojih je svaki sjajan poput najsjajnijih skupova u našoj galaksiji. Ova je skupina otkrivena 1967 i poznata je kao Hodgeov kompleks. 2017 godine, dok se proučavala supernova (a ne kao ja 4 godine kasnije) utvrđeno je da je riječ o dodatnoj patuljastoj galaksiji koja je u interakciji sa Vatromet galaksijom. Plimne sile su u njoj uzrokovale paljenje velikog broja vrućih plavih divova.
Na koncu… što je pokretač tih izuzetno snažnih galaktičkih aktivnosti? Moguće je da dio učinka na to ima interakcija spomenute patuljaste galaksije, no posljednja istraživanja faza razvoja spiralnih galaksija mogla bi dati dodatni odgovor. Posljednja, zrela faza spiralnih galaksija bi po tim istraživanjima trebala biti ona u kojoj se javlja središnja prečka. Pojava prečki je tako znatno češća kod starijih nego kod mlađih spiralnih galaksija. Upravo mala, zgusnuta prečka zamijećena je u središtu Vatromet galaksije i ona bi trebala biti pokretač najvećeg nama vidljivog galaktičkog vatrometa.
Optički sustav: Anglachel (SW Equinox ED120)
Kamera i filteri: ATIK 383L+ mono, L Filter, RGB QHY9c
Montaža i vođenje: SW NEQ6 belt mod, motorno praćenje, vođen kroz OAG sa QHY5IIm kamerom koristeći PHD autoguiding software
Metoda snimanja: Primarni fokus
Ekspozicije: Luminance 8X600s, RGB 8X600s
Software: Nebulosity, PHD, Pixinsight, Photoshop
Mjesto i vrijeme: Petrova gora 27.05.2017.
Leave a Reply