Mjesec nije žut?

Gledajući Mjesec koji se podiže na nebo, vidimo da mijenja svoju boju, a kako nam se i čini i veličinu, no te preobrazbe Mjeseca nastaju zbog atmosfere kroz koju se zrake svjetlosti lome ovisno o karakteristikama atmosfere (tlaku, relativnoj vlažnosti, temperaturi) te visini odnosno zenitnoj udaljenosti Mjeseca od nas, promatrače.

No, u ovom tekstu ćemo nešto reći o reljefu i sastavu Mjesečeve kore o kojoj ovisi stalna boja Mjeseca.

Iako Mjesec nema ni atmosferu ni tekuću vodu pa nema ni prijenosa materijala tla, koji se javlja u slučaju erozije vodom i vjetrom, nema ni taloženja, niti boranja gorja i planinskih lanaca. Reljefni oblici su osebujni i raznovrsni. Osnovna podjela Mjesečeve kore je na svjetlija kopna i tamnija mora te visoravni. Između njih postoji razlika u odražavanju svjetlosti, a Mjesečeva mora – ravnice su za 1 do 2 km niže od srednje razine kopna te im je geološki sastav drukčiji.

Na kopnima ima mnogo više kratera odnosno kružnih oblika, nego što ih ima u morima. Na oblikovanje površine bitno je utjecao udar velikih tijela, planetoida i meteorita, uz okolnosti određene stanjem unutrašnjosti i njezinim razvojem (hlađenje unutrašnjosti, vulkanski procesi). Površina je pokrivena slojem regolita, mrvljenim i poroznim materijalom koji pokriva baznu stijenu, a razlikuje se od tla po tome što nema organsku komponentu i u njegovom razvitku nisu sudjelovali biološki procesi. Kemijski sastav Mjesečevog površinskog regolita (dobivenog iz stijena Mjesečeve kore) sastoji se od: silicijevog dioksida, aluminijevog oksida, živog vapna, željeza (II) oksida, magnezijevog oksida, titanijevog oksida i natrijevog oksida.

Uzorci tla dopremljeni s Mjeseca (ukupno je dopremljeno gotovo 400 kg) znatno su obogatili poznavanje materijala u planetskom sustavu. Najrasprostranjenije stijene jesu bazalt i anortozit s gabrom. To su magmatske stijene. Bazalt ispunjava Mjesečeva mora, a anortozit i gabro su svijetli te stvaraju Mjesečeva kopna. Na Zemlji se anortozit javlja samo u nekim starijim slojevima, u starim kontinentalnim štitovima, dok je gabro šire rasprostranjen. Bazalt na Zemlji čini osnovu oceanskih ploča. Također, druge dvije rasprostranjene vrste tla na Mjesecu su norit i kreep. Norit je bazalt s mnogo aluminija pa je time svjetliji od bazalta mora, a i nalazi se u području kopna. Kreep je u osnovi bazalt i norit, s povećanim sadržajem kalija, rijetkih zemnih metala i fosfora, te pokazuje visok stupanj radioaktivnosti. Minerali od kojih se tlo sastoji jesu piroksen, plagioklas, ilmenit i olivin. U usporedbi sa Zemljinim vrstama minerala ima ih puno manje (100 prema 3000), a važan razlog koji je doveo do razlike je pomanjkanje kisika i oksidacije.

Na ovoj fotografiji Mjesec je zavidno ljepuškasto plavi. No je li to stvarno tako? Da, ova fotografija je snimljena s mono (crno-bijelom kamerom) ZWO ASI 1600mm pro. Kako bi dobili fotografiju u boji potrebo je koristiti filtere (crveni, zeleni i plavi). Budući da snimamo sa 3 filtera imamo i 3 fotografije koje je potrebno u programu za obradu fotografija (npr. Photoshop) spojiti u jednu. Time dobijemo fotografiju u boji. Međutim te boje nisu jako izražene odmah te je prilikom obrade fotografije potrebno dosta podignuti saturaciju kako bi iskočile boje, nakon čega dobijemo Mjesec kakvog vidimo na fotografiji. Neki boje Mjeseca mogu razlikovati golim okom. Jeste li vi među njima ili hvatate boju uređajima za snimanje kao mi? Ako uspijevate vidjeti boje golim okom, možete li vidjeti i Mjesečevog sina kojeg ljulja Mjesec kada ga uspavljuje, kako kaže pjesma Hijo de la Luna.

Tehnički podaci:

Teleskop : Skywatcher ED80
Montaža: Skywatcher NEQ6-pro
Kamera: ASI 1600mm pro
Filteri: Baader Crveni, Zeleni, Plavi

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Scroll to top
Close