Galaksije Antene (NGC 4038/4039) Saša Nuić, 27/04/202227/04/2022 Kozmički susret Kad daš sve, što ostaneLagano gurkanje njuškom za laku noćPrijatelja koji je tu da te podsjeti da je život kratakOsmjeh svojih gena i brižna srećaNebo s galaksijama koje crtaju njene obrveZvijezdama koje oblikuju njene obriseKoje pokazuju kuda daljeI na kraju, ostaneš bolji ti Sudar dvaju galaksija je jedan od najimpozantnijih kozmičkih događaja. I to nije nešto neobično kao što se na prvi pogled čini. Sadašnja prosječna udaljenost između galaksija je svega 20 puta veća od prosječnog promjera galaksija, pa nije čudo da i sada dolazi do galaktičkih sudara, a u prošlosti se to događalo i mnogo češće. Analiza zvjezdanih potoka unutar naše galaksije pokazuje da je samo relativno nedavno naša galaksija progutala nekoliko drugih manjih. No to je ono što se svrstava u manje (minor) sudare. Kao veći (major) tretiraju se oni koje krasi sudar galaksija približno jednakih veličina. Takav sudar će biti onaj između našeg Mliječnog Puta i galaksije Andromeda. Ovakvi sudari mogu trajati i vise stotina milijuna godina. Antene galaksije NGC 4038/4039 U slučaju 45 milijuna svjetlosnih godina dalekih Antena galaksija pretpostavlja se da je njihovo spajanje počelo prije 400tinjak milijuna godina, a trebat će još oko 300 milijuna da se spajanje u potpunosti dovrši. U procesu sudara izdvojili su se plimnim silama izbačeni izdanci galaksija koji izgledaju kao ticala kukaca po kojima su ove galaksije i dobile ime. Uslijed gravitacijskog djelovanja velik dio plina i prašine sudjeluje u formiranju novih mladih vrućih zvijezda. Sukladno računalnim modelima sudara ove dvije galaksije bi kroz formiranje zvijezda trebale potrošiti većinu preostalog plina, te formirati jednu eliptičnu galaksiju. Posebnost ovog sudara je što su kao posljedica sudara stvoreni brojni novi kuglasti skupovi, koji su inače u galaksijama poput naše sačinjeni od gotovo najstarijih zvijezda. Galaksije Antena možete pronaći u zviježđu Gavrana, a maksimalna visina iznad horizontal od oko 25 stupnjeva čine ih relativno težim ulovom s naših zemljopisnih širina. Optički sustav: Celestron C11 (Grond) sa 0.7 Starizona LF focal reducer/flattener/correctorKamera i filteri: ATIK 383L+ mono + LRGB Baader filteriMontaža i vođenje: SW EQ6R Pro, motorno praćenje, vođen kroz OAG QHY5IIm kamerom koristeći PHD autoguiding softwareMetoda snimanja: Primarni fokusEkspozicije: 4X15min L, 3X5min bin 2X2 svaki od RGB kanalaSoftware: Pixinsight 1.8, PS-CS6Lokacija i vrijeme: Krivaja Vojnićka 20.06.2021. Duboki svemir