Wolf-Rayet 134 i 135

Živi kao zvijezda

Wolf-Rayet zvijezde (ili WR zvijezde) su rijetke (poznato ih je oko 500-njak u Mliječnoj stazi), najtoplije (od 35000 do 100000 K), najsjajnije i najmasivnije zvijezde (veće od 10 masa Sunca). Zbog toga svoje gorivo troše jako brzo, brzo žive i brzo umiru u kratkom životu, od svega nekoliko milijuna godina. Pih! Sitnica!

Klasificiraju se ovisno o spektru elektromagnetskog zračenja kojim možemo utvrditi evolucijski stadij i procese koji se odvijaju na zvijezdi ovisno o temperaturi, gravitaciji i unutarnjem tlaku. Njihov apsorpcijski spektar pokazuje široke emisijske spektralne linije ioniziranog helija i drugih elemenata. Danas su poznate tri klase WR zvijezda: WN, WC i WO, ovisno o prevladavajućim elementima (dušik i helij, ugljik i helij, kisik). Neki WR-ovi ispuštaju veliku količinu zračenja u ultraljubičastom dijelu spektra te ih ne možemo vidjeti golim okom (ne možemo ni one druge), ali možemo teleskopom i dvogledom.

Obično su dio dvostrukog ili višestrukog sustava zvijezdi. Nastanak planeta uz ovakve zvijezde nije vjerojatan zbog snažnog zračenja zvijezdi odnosno snažnog vjetra koji puše sa zvijezda do 3000 km/s pa ih okružuje oblak plina što može dovesti do krivog zaključka da se radi o planetarnoj maglici.

Karakterizira ih nedostatak jednog ili više slojeva na površini koji se sastojao od lakših elemenata pa umjesto vodika – najlakšeg elementa koji je potrošen u procesu fuzije, površinu zauzima helij ili ugljik, pa čak i teži elementi.

Smatra se da nastaju gubitkom vanjskih slojeva zbog velike brzine rotacije i jakih vjetrova koji pušu zbog visokog tlaka na ovojnici zvijezde raspršujući njezin najudaljeniji sloj, uzrokujući tako da zvijezda izgubi jedan sloj za drugim tijekom nekoliko stotina tisuća godina.

Do nedavno se smatralo da se WR zvijezde nakon kratkog životnog vijeka i ubrzanog raspada urušavaju tiho, u same sebe stvarajući crnu rupu, no nedavna istraživanja (objavljena u siječnju 2022.) ukazuju na mogućnost da WR-ovi završe drukčije, eksplodirajući kao supernove.

WR 134 (HD 191765) je promjenjiva zvijezda tipa Betha Persei (Algol) čija promjenjivost nije strogo periodična već se promjene svjetline događaju u vremenskom periodu od više sati do dana. Prividna zvjezdana veličina oko 8,08m (od 8.001 do 7.927) ukazuje da se može vidjeti teleskopom, ali i dvogledom 7*50.  Karakterizira ju emisija dušika pa pripada klasi WN6-s C. Ova zvijezda je 400000 puta svjetlija od Sunca s temperaturom od 63000 K. Udaljena je oko 8000 svjetlosnih godina od nas, a nalazi se u zviježđu Labud. Za sada oko te zvijezde nisu pronađeni planeti niti druge zvijezde. Okružena je ljuskom plina ioniziranog kisika nastalim intenzivnim zračenjem koje otpuhuje brzi vjetar sa zvijezde. Na fotografiji je WR 134 bjelkasta zvijezda u sredini plavog mjehura kisika. 

WR 134 udaljen je manje od stupnja od WR 135 (na fotografiji najsjajnija zvijezda desno od WR 134 u istoj ravnini). Smatra se da se te zvijezde nalaze na približno istoj udaljenosti od Zemlje unutar područja Cygnus OB3.  Obje su uronjene u ioniziranu ljusku vodika za koju se smatra da je nastala iz međuzvjezdanog plina i prašine te kozmičkih zraka u periodu dok su jedna ili obje bile zvijezde glavnog niza (HR dijagrama). Nejasno je koja je od te dvije zvijezde prvenstveno odgovorna za stvaranje ljuske. 

WR 135 (HD 192103) karakterizira emisija ugljika sa slabom emisijom helija pa pripada spektralnoj klasi WC8+OB. Na udaljenosti je od 7.090 svjetlosnih godina od nas, prividne zvjezdane veličine 8.12m. Također je promjenjiva zvijezda s dva pratioca zvjezdane veličine 11. i 12.m.

Na fotografiji je vidljiv i otvoreni skup NGC 6883 prividne zvjezdane veličine 8.m povezan s emisijskom maglicom pod nazivom LBN 182.

Gledajući život zvijezda, shvatili smo da njihova duljina života ovisi o masi i da eksplozivni kraj njihovog života omogućava novi život drugim živim bićima jer kemijski elementi zvijezdi koji nastaju njihovim raspadom stvaraju građevinske blokove drugim živim bićima. Dakle, dio smo zvijezda. Sačinjavaju nas zvijezde. Jesmo li svjesni koliko je priroda uložila vremena, energije, vidljivog i nevidljivog materijala u naše postojanje? Trebali bi se pitati, živimo li kao zvijezde? Darujemo li kome život ili barem dio svoga života poklanjajući dragocjeno vrijeme iz kratkog dana u kojem jurimo obaviti što više obveza? Hoćemo li ostaviti pozitivni trag u srcima drugih ljudi sada, danas ili na kraju života, bio kraj eksplozivan ili tih i nevidljiv? Zato, razmislimo, zahvalimo zvijezdama na poklonjenom životu i živimo kao zvijezde što i jesmo samo ponekad zaboravimo …

Podaci o fotografiji:

Teleskop: Skywatcher Esprit 120ED
Montaža: Skywatcher NEQ6 pro
Kamera: ZWO ASI 1600mm pro
Guide kamera: QHY 5L-IIc
Vođenje kroz 9×50 tražioc
Ekspozicije: Baader 7nm Ha : 109×180 sek gain 200
Baader 7nm Ha : 106×240 sek gain 200
Baader 8.5nm OIII : 118×180 sek gain 200
Baader 8.5nm OIII : 199×240 sek gain 200
Baader Red : 65×60 sek gain 76
Baader Green : 31×60 sek gain 76
Baader Blue : 31×60 sek gain 76
Ukupno vrijeme integracije : 34 sata

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Scroll to top
Close