Ima li nekog tamo? Miroslav i Nena, 20/07/2023 Ima. Mrki škorpion. Tamna maglica ili tamni oblak je dio molekularnog oblaka koji je toliko gust od čestica vodika i prašine da mu ni svjetlost ne može pobjeći. Stoga, mrku i hladnu tmicu ne možemo izravno promatrati u vidljivom svjetlu, ali možemo u radio ili infracrvenom zračenju. Na taj način mogu se otkriti vrlo mlade zvijezde, pred glavnog niza te stotine različitih vrsta molekula, među kojima je i voda (H2O), amonijak (NH3), etilni alkohol (C2H5OH) pa čak i šećer i aminokiseline poput glicina (C2H5NO2) što čini osnovu života. Stvaranje zvijezda odvija se isključivo unutar molekularnih oblaka, a opažanja su pokazala da se nalaze prvenstveno u disku spiralnih galaksija i aktivnih područja nepravilnih galaksija. Zahvaljujući zvijezdama koje se nalaze ispred i u blizini tamne maglice te osvijetljenom plinu kojeg emitiraju novorođene zvijezde ili Herbig – Haro objekti, možemo snimati i promatrati zanimljive tamne oblike koji nas podsjećaju na živa, ponekad opasna bića na Zemlji, u ovom slučaju, na škorpiona. Ipak ovog škorpiona se ne moramo bojati koliko god je taman i opak jer se nalazi u dubokom hladnom svemiru, u zviježđu Cefeja, na dovoljnoj udaljenosti od 600 svjetlosnih godina računajući od nas. Ovi tamni oblaci u obliku škorpiona sazdani su od tamnih molekularnih oblaka od kojih su neki zavedeni u LDN (1147, 1148, 1155, 1158, 1137, 1152), a neki u LBN katalogu (448), uz više protozvijezdi ili Herbig – Haro objekata (HH 215, 415, 315, 375, 376) koji se uspijevaju probiti iz mrke tame. U skroz desnom dijelu fotografije, osvjetljen je tamni dio oblaka koji izgleda kao ulaz u rupu, HH objektom 214 odnosno protozvijezdom PV Cephei (vidi se kao crvenkasta točkica) koja izbacuje dva mlaza plina i prašine u suprotnim smjerovima. Ta nastala maglica naziva se Gyulbudaghian maglica. U donjem dijelu, mali narančasti polukružić je maglica osvjetljena HH objektom 376. Svakako je veliki izazov snimati ovako tamne objekte jer prvo ne vidite što snimate i možete se samo nadati da će vam seeing, kao i svi ostali uvjeti za snimanje, omogućiti dovoljno fotona uhvaćenih na senzoru vaše kamere otkrivanje željenog dubokog dijela svemira, a drugo da ćete uspjeti obradom fotografije uspjeti izvući iz tame siluetu skrivenog objekta iz kojeg bi mogli nastati novi oblici života. Podaci o fotografiji: Teleskop : Skywatcher ED80Montaža: NEQ6 proKamera: ASI 1600mm proGuide kamera: QHY5L-IICEkspozicije: Baader red – 30×120 sek Baader green – 30×120 sek Baader blue – 30×120 sek Baader Lum – 100×120 sekUkupno vrijeme integracije: 6h20min Duboki svemir
Fotkica je predobra, ima tako puno detalja i nijansi i kada se ukombinira s ovom pričom, napravili ste pravu malu astronomsku poslasticu. Bravo Miroslave i Neno, odličan ste tandem. 🙂 Reply